Plan okruglih stolova za 2018

1. Naslov: Dvadeset peta obljetnica miniranja brane HE Peruča

Predavači: Marin Vilović i dr.

Sadržaj

Branu HE Peruča, taj u novijoj povijesti nezabilježeni zločinački čin, minirala je 28. 1. 1993. godine u 10 sati 48 minuta i 55 sekundi bivša Jugoslavenska armija s ciljem izazivanja katastrofalnih poplava i uništenja gradova i naselja nizvodno od brane. Naime, u trenutku miniranja vodostaj u jezeru bio je na maksimalnoj koti 356,20 m n.m. Točno vrijeme aktiviranja eksploziva zabilježile su seizmičke postaje. Rezultati seizmograma pokazali su da je eksploziv aktiviran u vremenskom intervalu od oko 10 s, aktivirano je 10 – 20 t TNT, a energija eksplozije odgovarala je energiji potresa magnitude M=2,4. No znanje i iskustvo graditelja spriječilo je krajnje namjere zločinaca; brana je teško oštećena, ali planirane katastrofalne poplave se nisu dogodile. U ožujku 1994. nakon što je agresor protjeran i oslobođen dio teritorija započeli su radovi na obnovi brane. 1995. održana je međunarodna konferencija o obnovi brane HE Peruča. Zbornici radova na hrvatskom i engleskom jeziku sa sažetcima i video snimak ostaju trajni svjedoci pobjede dobra nad zlom.

Datum održavanja: 9. travnja 2018, dvorana HAZU

2. Naslov: Prilagodba modela vođenja EES i tržišta električne energije u RH
povećanoj integraciji obnovljivih izvora energije

Predavači: dr. sc. Tomislav Plavšić, prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, dr. sc. Ivica
Toljan, mr. sc. Nenad Švarc

Sadržaj

Povećana integracija obnovljivih izvora energije, usporedo sa zahtjevima za stvaranjem jedinstvenog europskog tržišta električne energije postavljaju ujedno i sve veće zahtjeve na vođenje EES-a. Pojačana potreba za regulacijskim rezervama, te energijom za uravnoteženje EES-a, uslijed sve većeg broja izvora s nestalnom i nepredvidivom proizvodnjom električne energije direktno utječu na sigurnost pogona EES-a.
Složenost izazova koji se danas postavljaju na vođenje EES-a traže nove, učinkovitije modele vođenja, bolju treniranost pogonskog osoblja, nove ICT sustave, te veću raspoloživost regulacijskih rezervi i energije za uravnoteženje EES-a.
Potreban je novi učinkoviti model tržišta električne energije koji će osigurati troškovnu ravnopravnost svih sudionika na tržištu te omogućiti iskorištenje potencijala distribuirane fleksibilnosti.
Za sve gore navedeno potrebna je prilagodba zakonodavnog i regulatornog okvira RH, koja će u konačnici omogućiti siguran pogon EES RH u uvjetima povećane integracije OIE.

Datum održavanja: 15. svibnja 2018, dvorana HAZU

3. Naslov: ZAGREB NA SAVI – Analize u okviru studije izvedivosti

Predavač: Ivana Ivanković, Program Sava d.o.o.

Sadržaj

Rijeku Savu na području Republike Hrvatske, a osobito na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Siska karakteriziraju značajne negativne promjene vodnog režima. Naglasak je na pojavi kontinuiranog produbljenja riječnog korita na dionici do Rugvice, koje u velikoj mjeri utječe na sniženje razine podzemnih voda u zaobalju, a time i na pouzdanost vodoopskrbe, efikasnost postojećeg sustava zaštite od poplava, kakvoću površinskih i podzemnih voda te ekosustava koji o vodi ovise. Rijeka Sava na promatranoj dionici predstavlja i neiskorišteni hidroenergetski potencijal. Zaustavljanje negativnih trendova produbljenja riječnog korita i njegovih neposrednih posljedica je moguće zajedničkim, integralnim i sustavnim djelovanjem, odnosno realizacijom višenamjenskog sustava. Potvrđujući prethodno navedene smjernice, Vlada RH je 1. kolovoza 2013. g. donijela Zaključak kojim utvrđuje način pripreme Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Priprema Programa kao najvažniju aktivnost obuhvaća izradu studije izvedivosti i strateške studije. Financijsko-ekonomske analize u okviru studije izvedivosti temelje se na smjernicama Vodiča kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata u okviru kohezijske politike 2014-2020. U okviru analiza, kvantificirane su koristi koje se ostvaruju stabilizacijom razina podzemne vode, zatim izbjegnutih šteta od poplava, izbjegnutih emisija CO2, direktnih koristi kroz proizvodnju električne energije, koristi koje se ostvaruju regeneracijom prostora uz rijeku Savu itd. Rezultati pokazuju da kvantificirane koristi Programa za društvo nadmašuju njegove troškove i da je Program prihvatljiv za javno sufinanciranje s obzirom na pozitivnu vrijednost ekonomske neto sadašnje vrijednosti (ENSV), ekonomsku stopu povrata (ESP) veću od diskontne stope i omjer društvenih koristi i troškova (K/T) veći od 1.

Datum održavanja: 5. lipnja 2018, dvorana HAZU