Rođen Zijad Haznadar
Prof. dr. sc. Zijad Haznadar
Profesor emeritus; akademik
Fakultet elektrotehnike i računarstva (http://www.fer.hr/)Zagreb, Republika Hrvatska
Redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (http://www.hatz.hr/)
Inozemni član Akademije nauka i umjetnosti BiH (http://www.anubih.ba/)
Rođen 1935. godine u Banjaluci. Živi i radi u Zagrebu od 1954. godine. Diplomirao 1959. i doktorirao 1964. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Od 1960. do umirovljenja 2006. godine radio na Elektrotehničkom fakultetu (kasnije Fakultetu elektronike i računarstva) Sveučilišta u Zagrebu: od 1976. do 1978. kao prodekan, a od 1986. do 1988. i od 1998. do 2000. kao predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja. Izgradio je CAD laboratorij na FER-u 1990. godine. Napisao je troja skripta i značajan i opsežan temeljni udžbenik Elektromagnetizam u dva dijela u izdanju Školske knjige, Zagreb, 1997. godine. Godine 2000. u nakladi IOS-Press objavio je monografiju Electromagnetic Fields,Waves and Numerical Methods, Amsterdam, 2000. (koautor prof. Željko Stih). Nakon odlaska u mirovinu 2006. godine predaje predmet Elektromagnetska teorija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (http://www.pmf.hr/) u Zagrebu.
Tijekom 50 godina djelatnosti na ETF-u, odnosno FER-u u Zagrebu, sudjelovao je u obrazovanju preko 10 000 diplomiranih inženjera elektrotehnike, bio je mentor u izradi 55 magistarskih radnji i preko 40 doktorskih disertacija.
Napisao je sam i sa suradnicima preko 350 znanstvenih i stručnih radova. Od toga su 127 znanstvena rada, od kojih je 47 objavljeno u inozemstvu, a 80 u zemlji. Napisao je sa suradnicima preko 230 stručnih radova. Vodio je 3 međunarodna projekta i 6 državnih. Vodio je preko 40 istraživačkih projekata za industriju. Ostvario je 4 značajna tehnička unapređenja i vodio realizaciju 8 novih proizvoda.
Surađivao je sa i gostovao na sveučilištima u Splitu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mariboru, Skopju, Prištini, Grazu, Budimpešti, Parizu, Rostocku, Dresdenu, Tokiju, Petrogradu, Pekingu, Naningu, Oxfordu, Santa Barbari, Waterloou i drugima.
Bio je jedan od osnivača poslijediplomskih studija na elektrotehničkim fakultetima u Zagrebu, Sarajevu, Skopju i Tuzli. Pomogao je pri uvođenju diplomskih studija u Osijeku, Mariboru i Bihaću. Bio je mentor brojnim sveučilišnim nastavnicima pri izradi doktorskih disertacija: petorici s FER-a u Zagrebu, četvorici s FESB-a u Splitu, dvojici s ETF-a u Osijeku, jednom s Tehničkog fakulteta u Rijeci, devetorici s ETF-a u Sarajevu, dvojici s ETF-a u Tuzli, dvojici s TF u Mariboru, trojici s TF u Skopju, po jednome na Sveučilištu u Prištini, Torinu, Zürichu i Bremenu: ukupno 31 profesoru na 12 sveučilišta.
Akademik Haznadar značajno je unaprijedio područje teorije elektromagnetskih polja aktivno djelujući u Hrvatskoj, BiH i šire. Od 1968. do 1986. godine bio je urednik za područje »Elektromagnetsko polje« u časopisu Elektrotehnika Zagreb. Od 1987. godine bio je član Uredničkog odbora Međunarodne konferencije o proračunavanju elektromagnetskih polja »Compumag« London, a od 1991. godine bio je član Međunarodnog znanstvenog komiteta Internacionalnog simpozija za magnetizam ISEM Tokio. Član je znanstvenih savjeta u nekoliko stručnih časopisa. Recenzirao je znanstvene radove za više časopisa (IEEE Transactions on Magnetics, USA i drugi).
Organizirao je i vodio međunarodne simpozije »Projektiranje i proizvodnja podržani računalom CAD/CAM«, kojih je 10 održano u Zagrebu od 1979. do 1990. godine. Dopredsjednik je Međunarodnog elektroinženjerskog simpozija, kojeg organizira Elektrotehničko društvo Zagreb, u Šibeniku.
Član je, od osnutka 1992. godine, Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Bio je medu osnivačima 1993. godine i redoviti je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Godine 2002. izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).
Dobitnik je hrvatske državne nagrade za znanost Nikola Tesla 1987. godine., nagrade Hrvoje Požar za razvitak energetskih znanosti 1997. godine i zlatne plakete Josip Lončar za doprinos razvitku FER-a 1997. godine, nagrade J. J. Strossmayer 1997., nagrade za životno djelo Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 2002. godine, znanstvene nagrade Fran Bošnjaković Senata Sveučilista u Zagrebu 2003. godine, najviše znanstvene nagrade HAZU za cjelokupan znanstveni rad 2005.godine, te Nagrade Sabora Republike Hrvatske za životno djelo 2005. godine.
»Objavljeni radovi i cjelokupna znanstvena i stručna ostvarenja i nastavna djelatnost prof. Zijada Haznadara značajno su doprinijeli razvoju znanosti i elektrotehničkeindustrije u Hrvatskoj. Doprinio je međunarodnoj afirmaciji Sveučilišta u Zagrebu i hrvatske znanosti u svijetu« (izvor: Vijeće FER-a Zagreb).
Akademik Haznadar značajno je doprinio razvoju Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, kao i tehničkih fakulteta u Tuzli i Bihaću, te elektrotehničke znanosti u BiH generalno.
Priredio: Zvonko Benčić
Željko Štih, redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, rođen je 1955. godine u Krapini. Nakon završene mature 1974. u Zagrebu studirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1978. na smjeru Elektroenergetika. Na istom fakultetu je magistrirao 1981. i obranio doktorsku disertaciju 1984. godine pod naslovom „Optimiranje oblika elektroda i izolatora u osnosimetričnim električnim poljima“.
Svoj profesionalni put započeo je u Elektrotehničkom institutu Rade Končar na poslovima istraživanja i razvoja u Sektoru za transformatore od 1978. do 1984. Od 1984. do 1986. je radio u RO Infosistem na razvoju grafičke programske podrške, a od 1986. je zaposlen na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Od 2002. do 2006. bio je prodekan za znanstvenoistraživački rad, a od 2012. do 2016. bio je predstojnik Zavoda za osnove elektrotehnike i električka mjerenja.
Znanstvena djelatnost mu je usmjerena je na teoriju elektromagnetskih polja. Bavi se numeričkim proračunima i mjerenjima elektromagnetskih polja i njihovom primjenom u projektiranju elektromagnetskih naprava. Iz tog područja objavio je sedamdesetak radova u časopisima i zbornicima konferencija. Koautor je triju znanstvenih knjiga Elektromagnetizam IiIIte Electromagnetic FieldsiWavesand Numerical Methods.Vodi tehnički komitet međunarodnog kolokvija Transformer Research and Asset Management.
Njegova nastavna djelatnost je vezana uz područje elektromagnetskih polja. Uveo je, i predaje niz predmeta iz tog područja na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Bio je mentor za mnoge diplomske, magistarske i doktorske radove. Voditelj je poslijediplomskog specijalističkog studija Transformatori.
U okviru stručne djelatnosti je nastojao integrirati istraživanja u rješavanje praktičnih problema hrvatskog gospodarstva. Vodio i sudjelovao u suradnji s nizom poduzeća i institucija u Hrvatskoj (Končar, HEP, Uljanik, BI, JANAF…). Rezultati projekata na kojima je sudjelovao opisani su u preko sto i pedeset elaborata.
Član je stručnih udruga IEEE i CIGRE. Za svoj rad je 1997. godine je dobio nagradu J. J. Strossmayer za znanstveno djelo. Zlatnu plaketu Josip Lončar FER-a za dugogodišnji predani nastavni i znanstvenoistraživački rad primio je 2010. godine.
